teorije disanja

Pravilnim disanjem do jačanja imuniteta

DREVNE INDIJSKE TEORIJE DISANJA 

Znanje o vježbama disanja dopire do nas uglavnom iz drevne indijske teorije i prakse, pa je tako pranayama (sanskrtska riječ- doslovno: širenje primordijalne hrane)  svjesno disanje ili upravljanje dahom.

Prana je vitalna energija tijela koja nas pokreće i obavlja sve funkcije tijela. Nadiji su energetski kanali ili prijenosnici energije u tijelu.

IDA, PINGALA I SUSHUMNA NADI

Svakim udisajem apsorbiraju energiju iz zraka, a izdisajem izbacuju toksine. Nadiji su putevi kojima životna energija (Prana) struji kroz tijelo i aktivira energetske vrtloge (Čakre). Prema vedskom znanju ima ih oko 72.000. Najvažniji i najvitalniji su tri glavna kanala Ida, Pingala i Sushumna Nadi.

Sushumna Nadi izranja okomito kroz centar kralježnice i susreće se s Idom i Pingalom u točkama gdje se one susreću s čakrama. Sushumna počinje u prvoj čakri, prolazi redom kroz sve čakre i završava u zadnjoj na vrhu glave. Predstavlja jedinstvo i harmoniju suprotnosti na svim nivoima. Sushumna Nadi je i staza kojom putuje probuđena Kundalini.

Ida i Pingala nadiji su dvije polarne, suprotne životne sile koje teku u našem tijelu, putujući uzduž kralježnice obavijaju svaku čakru. Idu kružnim tokom i sastaju se u svakoj čakri od prve do šeste. Pingala Nadi ide od prve čakre desnom stranom prema gore završavajući u desnoj nosnici, predstavlja sunčev (muški) princip “Tha”, intelekt, volju, temperament i aktivnost, a aktivan je danju.

DAN I NOĆ: AKTIVNOST I PASIVNOST

Ida nadi ide odozgo (od lijeve nosnice) prema dolje lijevom stranom. Predstavlja mjesečev (ženski) princip “Ha”, emocije i pasivnost; aktivna je noću, podupire san.

Kada dišemo kroz lijevu nosnicu (Ida), stimulira se parasimpatički živčani sustav koji umiruje organizam.

Kada dišemo kroz desnu nosnicu (Pingala) stimuliramo simpatički živčani sustav koji pobuđuje na aktivnost. Ako je Pingala preaktivna tijelo i um će biti uznemireni; ako je Ida preaktivna um je sklon previše misliti. Ujedinjenjem ova dva principa Ha i Tha tj. Idom i Pingalom, bavi se Hatha yoga. Stoga je važno disati ravnomjerno na obje nosnice ili prakticirati tehniku disanja koja se zove naizmjenično nosno disanje (o kojoj ćemo više reći u jednom od narednih članaka).

ENERGIJA UDAHA I IZDAHA

Kada se izbalansiraju suprotne energije u tijelu (Ida i Pingala se sretnu u Manipura čakri) aktivira se središnji Sushumna Nadi. Manipura čakra (solarni pleksus) je jedino mjesto kroz koje prana i apana  (energija udaha i izdaha) zajedno ulaze u Sushumnu, odnosno središnji živčani sustav.

Disanje je najlakši i najbrži način oslobađanja od stresa. Što ste manje pod stresom, brže i jednostavnije ćete obavljati dnevne poslove i rješavati sve probleme. Najvažnije je udisati tako da se iskoristi puni kapacitet pluća (iz trbuha) te izdisati dovoljno polako i koncentrirano da se sav zrak izbaci iz pluća.

Postoje dokazi da tjeskoba (anksioznost), napadi panike, stalna ili pretjerana zabrinutost, nemogućnost opuštenosti – kao simptomi posljedica prekomjernog stresa, imaju veze s nepravilnim, uglavnom plitkim disanjem. 

Jedan od uzroka plitkog disanja je i pogrbljeno držanje – dijafragma je pritisnuta, pluća uvučena pa se ne koristi puni kapacitet pluća. Ispravljanjem kralježnice i zabacivanjem ramena unatrag, pluća i dijafragma se oslobađaju nepotrebnih pritisaka. Pravilno držanje bit će spontano ako tjelovježbom održavamo mišiće snažnima.

Disanje se može unaprijediti yogom i sličnim tehnikama, na specijaliziranim tečajevima te u nekim specijaliziranim bolničkim odjelima za plućne bolesti. U Učilištu Lovran – medical wellness akademiji  tehnike disanja se detaljno podučavaju na tečaju za Voditelja autogenog treninga.

VJEŽBE AUTOGENOG TRENINGA PREMA DR. SCHULTZU

Tridesetih godina prošlog stoljeća metodu autogenog treninga osmislio je njemački neurolog Johannes Heinrich Schultz (1889.-1970.) primjenjujući je uz hipnoze kojima se ishodišno bavio.

Razvio je šest standardnih vježbi autogenog treninga koje se koriste i danas: težina u udovima, potom toplina, koncentracija na otkucaje srca ili puls, disanje, toplinu u abdomenu i hladnoću čela.

  • vježba ‘težine’ stvara stanje mišićne opuštenosti, odnosno opuštanja poprečno prugastih i glatkih mišića;
  • vježba ‘topline’ dovodi do širenja perifernih tokova povećanjem protoka krvi;
  • vježba srca dovodi do poboljšanja kardiovaskularne funkcije;
  • vježba disanja dovodi do poboljšanja dišnih funkcija;
  • vježba solarnog pleksusa dovodi do povećanog protoka krvi u svim unutarnjim organima;
  • vježba ‘hladno čelo’ može olakšati uklanjanje glavobolje jer dovodi do blagog stezanja žila u glavi.

Podijelite s prijateljima